Utorak, 18 Veljača 2014 09:44

Georg Riedel - Mogao bih napraviti čašu i za graševinu

Autor:  Akademija Magazin
Georg Riedel Georg Riedel

Sin Klausa Riedela, osnivača tvornice najboljih vinskih čaša na svijetu, koji je prvi uočio da različiti oblici čaša drastično mijenjaju našu percepciju vina, nedavno je dizajnirao dvanaest čaša za malvaziju, od kojih će uskoro, nakon još nekoliko kušačkih proba, biti odabrana čaša Malvasia Istriana. Georg Riedel izrazio je spremnost da dizajnira i čašu za graševinu, postoji li za to u Hrvatskoj interes.

AKADEMIJA: Kako biste opisali filozofiju koja stoji iza projekta Riedel? Što vas je, na onoj dubinskoj, supstancijalnoj razini, učinilo toliko uspješnim i utjecajnim?
– Glavna je značajka našeg projekta da znamo kako ne možemo poboljšati vino. Zvuči apsurdno, ali o tome je ovdje zapravo riječ. Ja sam itekako svjestan da nisam ni proizvođač vina, ni vinogradar, i da ne mogu učiniti ništa da bi pojedino vino bilo bolje ili lošije, više ili manje impresivno. Ja sam, jednostavno, proizvođač oruđa, alata koji pomaže da se istaknu dobre ili loše strane pojedinog vina. Ja, naravno obožavam vino. Mogu reći da sam kolekcionar. Svojedobno sam primjerice, skupljao puno bordeauxa, a sada, od bordeauxa, kupujem još jedino četiri sanduka La Mission Haut Brion godišnje, na koje sam pretplaćen… Mislim da su mnogi današnji bordeauxi primjer onoga što stvarno dobro vino ne bi smjelo predstavljati... Ali, iako sam duboko u vinskom biznisu, i premda sam imao sreću kušati stotine veličanstvenih vina, i dalje se smatram samo amaterom. Amaterom koji ima sreću da proizvodnjom čaša naglasi osobito dobre značajke pojedinih tipova vina. Ja, dakle, točno znam što radim: proizvodim alat koji promovira dobre osobine vina. Nikada mi ne bi palo na um da pomislim kako ja mogu utjecati da vino bude bolje. Bilo bi to netočno i više nego preuzetno.

AKADEMIJA: Kako je uopće rođena ideja da se čaše dizajniraju prema određenoj sorti grožđa ili tipu vina?
– Za tu je ideju zaslužan moj otac Klaus, za kojeg slobodno mogu reći da je bio genij. On je potkraj pedesetih počeo eksperimentirati sa specifičnim čašama za pojedine sorte, i to na temelju elementarnih fizioloških činenica. Mi, dakle, znamo da pojedini dijelovi jezika imaju jače recpetore za kiselinu, a da drugi posjeduju bolje receptore za slatkoću ili gorčinu. Znamo da se arome drukčije šire iz drukčije oblikovanih čaša. Znamo da je katkad doslovno potrebno gurnuti nos u čašu, da biste doživjeli autentični bouquet pojedinih vina.
Znamo da visokoalkoholna i teža vina traže velike čaše, a da svježija i aromatična bijela vina traže manje čaše. Na temelju svih tih činjenica moj je otac potkraj pedesetih počeo razvijati čaše za specifične sorte i tipove vina.

AKADEMIJA: Ali vi ste, a ne vaš otac, učinili Riedel važnim u vinskoj industriji. Vi ste dobili sva najvažnija svjetska priznanja, a Riedel je započeo stjecati status najvažnijh i najboljih čaša na svijetu u drugoj polovici osamdesetih godina.
– Ja sam, zapravo, imao puno sreće u životu. Imao sam sreću da se u pravo vrijeme upoznam i sprijateljim s nekim iznimno važnim ljudima iz vinske indsutrije, koji su razumjeli što radimo, i koji su odmah vidjeli da Riedelove čaše mogu utjecati na svijet vina. Tu prije svega mislim na Angela Gaju, Roberta Parkera, Roberta Mondavija… Bio sam sretan što sam se družio s utjecajnim i talenitranim ljudima koji su shvatili da se vino može drukčije i bolje interpretirati ako se pije iz posebno oblikovanih Riedelovih čaša.

AKADEMIJA: U mnogim se knjigama može pročitati da je za globalni uspjeh Riedelovih čaša presudnu ulogu odigrala vaša suradnja s Robertom Mondavijem.
– Mondavi je bio velik čovjek. Jedan od najvećih. Mislim da danas nikome na pada na um osporavati činjenicu da je Bob Mondavi stvorio kalifornijsku vinsku industriju. On je, zapravo, najvažnija osoba u cijeloj vinskoj industriji Novoga svijeta. E sad, sa zadovoljstvom mogu priznati da je Mondavi bio prilično oduševljen kada se uvjerio kakav okus imaju
njegovi caberneti kad se piju iz Riedelovih čaša. I tako smo počeli blisko surađivati. S obzirom na njegov golemi utjecaj na sve aspekte američke, ali i svjetske vinske industrije, istina je da je Robert Mondavi značajno utjecao na uspjeh Riedelovih čaša. Mondavi nam je, uostalom, otvorio vrata američkog tržišta.

AKADEMIJA: Zašto ste odlučili prihvatiti projekt čaše za malvaziju? Hrvatska vina, nažalost, još ne predstavljaju iole značajniju činjenicu na svjetskom tržištu, niti je istarska malvazija stekla status prestižne međuanarodne sorte?
– Prvo, sviđaju mi se istarska vina. Mislim da je riječ o finim, svježim, aromatičnim vinima, koja imaju šansu uspjeti na svjetskoj sceni. Drugo, sviđa mi se energija ljudi koji su mi došli s tim projektom. S tim je ljudima uistinu zadovoljstvo surađivati, što je pokazala i naša svibanjska radionica za malvaziju. Treće, sviđa mi se Hrvatska. Kad smo bili puno
mlađi, moja žena i ja motorom smo prošli veći dio hrvatske obale. Moram priznati da sam bio prilično impresioniran. Naposljetku, uvijek mi je zadovoljstvo sudjelovati u
razvijanju novih projekata.

AKADEMIJA: Kako to da vi osobno vodite kušanja za razvoj pojedine čaše: ne bi li bilo očekivano da taj posao obavljaju vaši asistenti?
– Kao što sam vam rekao, naš je cilj da proizvedemo što bolji alat, koji će istaknuti najbolje značajke pojedinog vina. Ja volim vina i volim taj posao. Na čašama piše Riedel. Ja sam Riedel i ja osobno moram stajati iza svakog našeg projekta, pa tako i iza čaše za malvaziju. To je pitanje i profesionalizma, i strasti prema točno znam što radim : proizvodim alat koji promovira dobre osobi ne vina. nikad mi ne bi palo na um da pomislim kako ja mogu utjecati da vino bude bolj e vinu, i čašama, kao i osobnog ponosa. Uistinu se trudim proizvesti najbolju moguću čašu za pojedino vino i želim osobno odlučivati o dizajnu te čaše.

AKADEMIJA: Biste li se upustili u dizajn i proizvodnju čaše za suhu graševinu, koja je, uz malvaziju, najvažnija hrvatska bijela sorta?
– Ovdje postoji nekoliko faktora koje valja razmotriti, a najvažniji je ekonomski: treba vidjeti isplati li se razvoj čaše za hrvatsku graševinu. Bi li, dakle bilo dovoljno kupaca čaše za graševinu. No, načelno govoreći, naravno da bismo mogli pokušati dizajnirati čašu za graševinu. I malvazija i graševina aromatične su sorte, kao i sauvignon blanc ili rizling, koje dijele jednu zajedničku osobinu kad je o čašama riječ: tim su sortama potrebne razmjerno male čaše. Mislim da bi se iz čaša za rizling, sauvignon, kao i iz projektiranja čaše za malvaziju, razmjerno lako mogla razviti čaša za suhu graševinu, ako u Hrvatskoj za to postoji interes. I ako se hrvatska suha graševina nametne kao međunarodno relevantan tip vina.

Pročitano 983 puta
Akademija Magazin

Iskoristite posebnu ponudu i pretplatite se na časopis Akademija Magazin za samo 110,00 kuna.

Pretplatite se!